Ta stran uporablja piškotke zato, da lahko razločujemo med uporabniki, štejemo njihovo število in tako izboljšujemo delovanje strani. Uporabljamo tudi piškotke partnerjev Google Analytics, ki analizirajo vaše vedenje na spletnih straneh. Več o posameznih piškotkih si lahko  preberete tu.  Če ne dovolite uporabe piškotkov za izboljšanje portala Fran, kliknite sem.

Zadetki iskanja

matura
ESSJ
Gradivo
matȗra f, g -e ‘zaključni izpit na srednji šoli’ (SSKJ), prvič zapisano v akz maturo (Dragotin Dežman, Koledarčik slovenski za navadno léto 1853, 1852, 55, vir: dLib.si).
Rekonstrukcija in primerjalno gradivo
Isln. knjiž. *maˈtuːra f, g *-e ‘zrelostni izpit’ (19. st.).
nvn. Matu̱ra f ‘Abitur’ (avstr., švic., zastar.WDG), Matu̱ra f ‘Reifeprüfung, Abitur’ (avstr., švic.Meyer 1989), Matu̱ra f ‘Matur’ (avstr.Mackensen 1972), Matura ‘érettségi vizsgálat’ (Kelemen 1901), prvič indem die Matura nicht so leicht nachzutragen ist (Correspondent für Untersteiermark 74, 11. 12. 1862, 2, vir: dLib.si), bei der „Matura“ (Neue Freie Presse, 2. 8. 1871, 1, vir: digitale-sammlungen.de), akz die matura (Protestantische Kirchenzeitung für das evangelische Deutschland 22, 1875, 1018, vir: digitale-sammlungen.de), denen die Matura*) keine Sorge machte (Deutscher Hausschatz in Wort und Bild IV/21, 2. 2. 1878, 324, vir: digitale-sammlungen.de) ali Matu̱r f ‘Abitur’ (avstr., švic., zastar.WDG), Matu̱r f ‘Reifeprüfung, Abitur’ (švic.Meyer 1989). Gre za evropsko kulturno besedo, prim. hrv. matúra f ‘ispit koji se polaže po završenom srednjem školovanju; ispit zrelosti’ (HER), mak. matura f ‘završen ispit vo sredno obrazovanie, ispit na zrelosta’ (TRMJ), blg. matùra f ‘izpit, kojto se polaga pri zavărševane na gimnazija ili drugo sredno učilište’ (Rečnik BAN), ukr. matúra f ‘u gimnaziji – ispyty na atestat zrilosti’ (zukr.SUM), p. matura f ‘egzamin z zakresu szkoły średniej; egzamin maturalny, egzamin dojrzałości’ (Doroszewski 1958–1969), č. matura f, g -y ‘maturita’ (pog.PSJČ), matura ob matúra ‘maturita’ (študentsko sleng.SSJČ), matura ‘maturitní zkouška’ (Kott 1878–1893: VI:946), slš. matúra f, g -y ‘maturita’ (SSJ; SSN), madž. matúra ‘érettségi vizsga’ (zastar.MNÉSz), alb. matúrë f ‘matura, zrelostni izpit’ (Novšak 1988), matúrë ‘provimet përfundimtare që jep maturanti’ (pog.FGjSh).
Etimološka razlaga
Nastanek ne samo slovanskega izglasnega -a je nejasen. Beseda naj bi nastala po elipsi iz nlat. pl besedne zveze *exāmina mātūra enako kot nvn. Matu̱rum n ‘Reifeprüfung’ (Mackensen 1972) iz nlat. *exāmen mātūrum (tako Pfeifer 2000: 850; Snoj 2016: 411), a nlat. zvez ni bilo mogoče gradivsko potrditi, problematična pa je tudi pomenska neskladnost z lat. adj mātūrus ‘zrel; zgodnji’ (TLL; Wiesthaler 1993–2007). Ob nlat. examen maturitatis ‘die Prüfung der Reife zum Besuch der Hochschule’ (Vollmann 1846: 163; po njem Helfer 1991: 62), maturitatis experimentum n ‘maturità’, maturitatis experimenti probatio f ‘isto’ (LRL: 483) se od začetka 19. st. pojavljata nemški poimenovanji Maturitätsexamen n (npr. Der Rhein, Fragment aus einem Gedicht: Die Ströme, vom Herrn Prediger Bodenburg, 1804, 27, vir: digitale-sammlungen.de) in Maturitätsprüfung f (npr. Intelligenzblatt der Jenaischen allgem. Literatur-Zeitung 55, 21. 8. 1811, vir: digitale-sammlungen.de), iz katerih sta po krnitvi (tako Meyer 1989: 204; Pfeifer 2000: 850) nastala Matu̱r f ‘zrelostni izpit’ in Matu̱r n ‘isto’ (WDG; Mackensen 1972; Pfeifer 2000). Nvn. Matu̱ra f bi lahko nastalo po umetni latinizaciji krna Matu̱r f v nlat. *matura f, g *-ae enako kot Matu̱rum n preko nlat. *maturum n, g * iz krna Matu̱r n, ali pa kot množinska oblika le-tega, tj. preko nlat. *matura pl, a pričakovano množinsko ujemanje glagola ni potrjeno. Druga možnost je, da je bil krn Matu̱r f ob prevzemu v slovanske jezike zaradi ženskega spola umeščen v ā-sklanjatev.
Povezave
[Miha Sušnik]